Rad logopeda u dječjem vrtiću ima svoje dobre i još bolje karakteristike. Ako ima lošije, ne znam za njih.
Postoje znanstveno utvrđeni standardi razvoja artikulacije, jezika i komunikacije.Oni su nam važni u objektivnosti procjena. Tako ćemo vam savjetovati da se govor djeteta koje ne govori treba poticati od prvog dana kad je dijete došlo u vrtić, a za korekciju najtežih glasova za izgovor , kao što su glasovi R i L savjetovat ćemo vam da se s vježbama krene nakon petog rođendana.
Ali u odgojnoj skupini postoji prirodni standard koji čine jedinke svake skupine i u kojoj nam se pruža prilika vrlo jasno intervenirati u slučajevima koje znanost ne može jasno diferencirati. To je stoga jer dijete promatramo u njegovim odnosima, upoznajemo i pratimo djetetove emocije, interese, postignuća kroz vrlo važna razdoblja sazrijevanja. Svjedočimo promjenama na djetetu zbog nekih obiteljskih ili životnih okolnosti, pratimo vaše dijete.
Time procjena djeteta koju čini logoped, odnosno članovi stručnog tima vrtića dobiva na težini i dubini. Zato katkad smirujemo zabrinutog roditelja i molimo vas da djetetu date još neko za njega nužno vrijeme za razvoj, katkad vas potičemo na veliku, stalnu suradnju…
Želimo vam pomoći na najkvalitetniji mogući način, u ustanovi koja je djetetu drugi dom.
Moje višegodišnje iskustvo u radu s djecom vrtićke dobi naučilo me koječemu – da se mijenjaju i djeca i roditelji i okolina u kojoj živimo. Svemu se tome valja prilagoditi, a to je ponekad izuzetno teško.
Zato smo u vrtiću, zato surađujemo i zato s veseljem procjenjujemo kako je dijete svladalo sva znanja,steklo vještine da s povjerenjem kreće dalje u život. Ponekad to kažemo nakon nekoliko godino ustrajnog rada, i tada je veselje tim veće.Jako nas veseli kad zatvorimo dobar krug djetetovog života i on postane karika na koju će dijete graditi novi krug svog životnog lanca.
Što brine djecu kad komuniciraju s velikima:
…jako je velik /velika, ma ni glavu mu /joj ne vidim… (sagnite se da bolje čujete i razumijete dijete)
… tu je blizu ali me ne sluša ….( valja biti ili aktivan i slušati ili neaktivan i to reći djetetu )
…stalno me prekida i ne sasluša me do kraja.. (da, ponekad djetetov iskaz traaaje i ponavlja se, ali valja ga saslušati )
…ne razumije moju pjesmicu iz vrtića i smije mi se … (naravno, dok sutra ne zamolite odgojiteljicu tekst pjesmice molimo zadržite ozbiljniji i važan izraz lica)
…ja ju/ga učim igrati se kao u vrtiću, ali oni ili ne znaju ili ne žele … (malo vremena za ovakve stvari treba imati, ali djetetu samo objasnite kad trebate raditi nešto drugo)
Što brine roditelje kad razgovaraju s djecom:
…uopće me ne sluša, stalno je u pokretu i moram ponoviti pet puta svoj zahtjev …(možda ovom zahtjevu treba mali uvod, možda je u drugoj aktivnosti, ali problem je rješiv zajedničkim trudom i dogovaranjem)
…ima već četiri godine a pola rodbine ga/ju ne razumije … (Doista, događaju se razne promjene kad dijete slabije razumijemo – pitajte logopeda, ne patite)
…ponavlja prvi slog nekoliko puta, je li to mucanje? (vrlo često djeca u trećoj godini života prolaze razdoblje ponavljanja, produžavanja u govoru – bez obzira kako će se govor razvijati ne smijete djetetu skretati pažnju na govor klasičnom rečenicom :“reci mi polako „ – pitajte logopeda)
…moje dijete ima pet godina i uopće ne zna držati olovku niti rezati sa škaricama…(ako se da sada niste zabrinuli, sad je trenutak – javite se logopedu)
…moje mlađe dijete govori bolje od starijeg, a mlađi je skoro dvije godine… (da, događa se da povećanje članova obitelji utječe bitno na starije dijete – zovite logopeda)
…moje dijete loše govori i ne znam trebam li ga dati na engleski?… (apsolutno da, novi jezik otvara nove spoznaje i potiče štošta – apsolutno da
Što brine logopeda:
… dijete koje u vrtiću komunicira s dvoje vršnjaka, izbjegava komunikaciju s odgojiteljima i odraslima…
… dijete koje u petoj godini izostavlja prvi glas u riječi (ombi – kombi ili zombi), premeće i skraćuje riječi (šaica – slušalica, eva – zebra, vau – veliko, ćuma – hladno), premeće slogove (mnjam – maleno, paka – baka, plakanje, take – traktor, tiki – ptica)…
… kad dijete ima dudu i poslije četvrtog rođendana a gornja je čeljust izbačena van…
…dijete koje se ne odlučuje pisati niti s lijevom niti s desnom rukom, pa koristi obje, a zapravo ne voli slikanje, crtanje i sl. …
… problemi djeteta kojem hrvatski jezik nije materinji te ga iako je rođeno i živi ovdje iznimno slabo poznaje što mu otežava komuniciranje, a škola je pred vratima …
… prezhtjevni roditelji koji žele savršeno dijete koje savršeno komunicira, jer ma kakvo da jest, naše je dijete naše malo savršenstvo…
… fotografije vam pokazuju kako potičemo predčitalačke vještine …
